Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

„Ustanička ulica“ – skoro stvaran pokušaj suočavanja sa stvarnošću

Komentari (28) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 nedelja, 25 mart 2012 15:01
Cimerka
Kao i uvek odlicna analiza gospodina Tanasica, uvek sa uzivanjem citam njegove tekstove!
Samo napred!
Preporuke:
34
23
2 nedelja, 25 mart 2012 18:14
Saša
Ma sve je u redu što Tanasić piše, samo ima jedna ovde nesrazmera. Kako to da u Srbiji skoro svaki film je film "suočavanja sa stvarnošću", "prikaza tragike trenutka", a da takvih filmova u Hrvatskoj na primer ima jedva 2. U srpskim filmovima Srbi su prikazani kao zločinci, a u Hrvatskoj se ne može zamisliti da Hrvat bude zločinac. Lepo je imati snage za "suočavanje sa stvarnošću", ali nesrazmera između srpske i komšijskih kinematografija u tom "suočavanju" je ogromna.
Preporuke:
104
6
3 nedelja, 25 mart 2012 19:03
Đorđe Trikoš
Saša, ti upravo upadaš u tu zamku da od filma očekuješ da bude nacionalno angažovan, i to na isti onaj način na koji su po tvom mišljenju angažovani ostali srpski filmovi, samo sa drugačijim predzankom. Ti očekuješ da film treba da isprati tvoju ili predstavu po mišljenju tebi bliskih ljudi, a to je upravo ono što je u ovoj visprenoj kritici najubedljivije potkačeno.

Najveći broj naših filmova - i tu se slažem sa Nikolom - pati od viška političke korektnosti, često i autorove potrebe da razreši svoju identitetsku antinomiju sadržanu u istovremenoj potrebi za pripadanjem i distanciranjem od onoga što shvata nacijom. No, da ne prođe ni sve bez svojevrsne ironoje, meni se čini da Nikolina pohvala (ustaničkom) žanrovskom filmu sadrži primetnu dozu angažovanosti, i to one koja je zasnovana ni na čemu drugom do političkoj opciji koja je u trenju sa a(nti)nacionalnim akterima u društvu. Pritom se veoma smelo filmska zbilja proglašava vernom predstavom realnosti. Olako i neutemeljeno.
Preporuke:
12
34
4 nedelja, 25 mart 2012 19:12
el ninjo
uvek sam više poštovao nemce od engleza. nemci vas dave golim šakama,a englezi u rukavicama.
Preporuke:
68
1
5 nedelja, 25 mart 2012 21:12
Zdravko
Nije dosta što smo propagandno u svijetu unakaženi i naruženi do monstruma, sad će nam Terzićev film da pojasni da su izvjesni kriminogeni srpski elementi u ratovima 90-tih sjekli glave svojim neprijateljima. To jednostavno nije tačno. Tačno je da su mudžahedini i šiptari sjekli srpske glave i sve se slikali s njima. Scenaristi su još mogli da upišu da su Srbi i prodavali ljudske organe vađene iz svojih neprijatelja ili još bolje nevinih civila i prodavali ih na crnom medicinskom tržištu. Aman, ljudi! Pa zar je svjetski aksiom u snimalju filmova bilo koje produkcije, prikazati Srbe ko ljudoždere. Ima li iko hrabrosti da posumnja i snimi nešto drugačije? Ima li Srba u filmskoj industriji ili je sve pohrvaćeni jugosloven? Dokle ćemo gledati na vlastite probleme iz hrvatske (ili haške, svejedno)perspektive i tako se ponašati prema problemima? Čitao sam prikaz istoga filma u najnovijem broju "Pečata" i to ko da nije isti film. Dvojica ljudi o istom fimu pišu ko da nije isti fima. Neko tu debelo ....
Preporuke:
68
2
6 nedelja, 25 mart 2012 23:13
Saša
@Đorđe Trikoš&Nikola Tanasić
Ja spadam u one koji od svih filmova ikad snimljenih, na prvo mesto stavlja film "Veliki Diktator" velikog Čarlija Čaplina. Po vremenu u kom je snimljen, po savršenstvu distribucije, po inovacijama (počev od jezika do opšte humanih poruka)... Nije Čaplin (i sam Jevrejin) tada osudio samo progon Jevreja, iako se mogao ograničiti samo na to i svi bi ga razumeli, nego je osudio svaki progon tako efektno, da i ja koji sam znatno posle tog vremena rođen, tu poruku mogu da razumem.
Ova sadašnja srpska kinematografija, koja traga za "suočavanjem sa stvarnošću", se ne napaja Čaplinom, nego Veljkom Bulajićem.
Da ne budem baš isključiv, ne osuđujem ja sve reditelje koji su radili u dobu komunizma, samo zbog Veljka Bulajića. Na primer Hajrudin Šiba Krvavac, je bio i u to zlo doba pre svega veran umetnosti. Đorđe, ne mislite valjda da su desetine milijardi Kineza gledale Valtera samo zato što u svetu nije bilo drugih filmova o 2. svetskom ratu. Ne, nego je Šiba bio majstor.
Preporuke:
43
0
7 nedelja, 25 mart 2012 23:28
A.Đ.
@Đorđe Trikoš
Svaka misao je subjektivna, a da li to onda znači da objektivnost uopšte ne postoji i da joj ne možemo težiti? Tautološke iskaze moramo vezati za rudimentarne pojmove, za koje je ironija odveć složena. Gospodin Tanasić na sve moguće načine pokušava da izbegne ulogu velikog sudije bilo nacionalne ili antinacionalne opcije. On pokušava da u našu kinematografiju vrati ljudsku, a ne srpsku ili evropsku tematiku. Njegove namere su sasvim časne, ali kao što i sam znaš iz Radosavljevićeve Metodologije, svaki naučnik formira svoje iskaze polazeći prvo od subjektivnog pogleda na svet, tako da ni ja ni ti nismo slobodni od toga, ali možemo da težimo nečemu boljem :).
Preporuke:
19
2
8 ponedeljak, 26 mart 2012 00:03
Odbrana i poslednji dani 1
Da bih ispoštovao Tarantina,koji je čovek Amerikanac i koga smatram kvalitetnim ražiserom,prvo ću da krenem od kraja,pa ću se vrnem na početak.Ono što vi smatrate najvećom zaslugom ja smatram neumesnim. Praviti uzbudljivu ratnu priču na temu stvarnih ratnih zločina,bez obzira kako ih interpretirali,za mene je prilično degutantno.Mislite da je problem percepcije ratnih zločina i svega oko zločina rešen žanrovskim pristupom.Najmanje se može žanrom rešiti.Amerikanci su svoju istoriju žanrovski obrađivali i sad imamo ovo što imamo.Mi smo indijanci,a oni kauboji.Celo čovečanstvo trpi posledice jednoga žanra.A trpeće i Amerikanci.Znači žanrom se ne može „raskrstiti sa prošlošću“.Voleo bih da mi neko objasni šta znači to „raskrstiti sa prošlošću“?Šta to sve podrazumeva u ovom našem slučaju?G.Tanasiću,možemo se mi,koliko hoćemo,pozivati na fikciju,ali je tema više nego stvarna.Tema su ratni zločini koje su,kao što ste i sami rekli,počinile srpske paravojne formacije u prošlom ratu.
Preporuke:
25
0
9 ponedeljak, 26 mart 2012 00:03
Odbrana i poslednji dani 2
Kažete da ih se scenarista „zgodno“ rešio tako što ih je likvidirao tokom Kosovskog rata.(za mene to nije bio Kosovski rat,nego agresija NATO-pakta).Uverenja sam da scenarista jeste „najkrivlji“ za ono što se dešava u filmu,a ovde se prilično ogrešio,jer nije bio verodostojan,nije ispoštovao faktografiju.Ko je to od onih koji su napravili teške ratne zločine likvidiran od srpske strane?Zločinci iz Srebrenice kreću se slobodno po svetu,niko ih ne dira,ne pozivaju ih ni za svedoke na sudu.Opet nam se potura nešto što su drugi radili.„Scenarista“ iz Sarajeva na taj je način „raskršćavao sa prošlošću“.Prvo je, nedugo posle formiranja Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju,u krvavom sarajevskom okršaju ubijen Mušan Topalović-Caco(u poznatom lokalu "Hamam-bar" jedne noći doneo punu vreću srpskih glava-pisali sarajevski „Dani“,glavni osumnjičeni za „Kazane"). Nakon rata je likvidiran i Ramiz Delalić Ćelo u vreme kada je njegov zločin(ubistvi Nikole Gardovića)došao do suda(pisalo Vreme).
Preporuke:
29
1
10 ponedeljak, 26 mart 2012 00:04
Odbrana i poslednji dani 3
Naravno da vi sada možete reći da autorima ovog filma i nije bilo do toga da budu verodostojni i da se bave faktografijom,ali priča jeste bazirana na konkretnim događajima iz prošlog rata.Da su napravili film o tome kako „Interpol“ istražuje zločine koje su počinila bića sa drugih planeta mogli bi da govorimo o fikciji.Kažete ovo:„ Iako film jasno stavlja na znanje da je u pitanju Srbin-Krajišnik,koji je ubijao po nalozima centara moći sa ove strane Drine… Pri tome, „Ustanička ulica“ jasno izbegava danas tako samorazumljivi odgovor da je u „pozadini zločina“ bila „nacionalistička histerija“ i „ratnohuškačka politika nenarodnog režima Slobodana Miloševića“.Zar ovo nije kontradiktorno?Nije ako su u pitanju neki otuđeni,kriminalni centri moći,za čiji račun negativac ubija,ali teško da će to biti viđeno na taj način.Uglavnom,će tu većina da prepozna „nenarodni režim Slobodana Miloševića“ i ono što je u Hagu verifikovano kao „Udruženi zločinački poduhvat“.
Preporuke:
28
1
11 ponedeljak, 26 mart 2012 00:04
Odbrana i poslednji dani 4
Autori su na liniji Markovićeve „Turneje“ kada je u pitanju Krajišnik zaveden od individua sa druge strane Drine.I Marković u svom filmu to pokušava da proturi. Naivni i iskreni Krajišnici su izmanipulisani od strane „prljavog zločinačkog uma“ iz Beograda. Što se tiče „Specijalnog suda za ratne zločine“ teško je ne biti ostrašćen.Šta vi mislite o tom sudu? Koliko je Nemaca osuđeno u Nirnbergu,a koliko Srba u Hagu? Dobro,ako nisu hteli da hapse Nemce,nisu morali ni da ih spasavaju.Da se mi, ipak, vratimo filmu.Sem što imaju tehničke,filmovi treba da imaju i druge kvalitete.Najbolje sam filmove video u kinoteci.Bile su loše trake,ali izvanredne priče.Nije problem Holivuda samo Anđelina DŽoli,nego celokupna produkcija.Mišljenja sam da se danas u Holivudu prave užasno loši filmovi,ma koliko to g. Tanasiću izgledalo infantilno.
Preporuke:
29
0
12 ponedeljak, 26 mart 2012 00:05
Odbrana i poslednji dani 5
Nasuprot te infantilnosti koju je g. Tanasić identifikovao,ja identifikujem drugu.Infantilnu američku publiku kojoj se uz kokice prodaju idiotske priče.Šta mi imamo od tog napretka i saradnje sa svetskim kompanijama kada se u našoj novijoj kinematografiji po glavi stanovnika snimi najmanje centimetar „antisrpske trake“ po glavi stanovnika. Imamo to da će ti filmovi biti dobro tehnički opremljeni.I na kraju o glumcima.Kičić je neizbežan kad je u pitanju „raskršćavanje sa prošlošću“.Uvek je tu da nam pokaže kako smo loši i nikakvi.Kad ga gledam počnem da se samomrzim što znači da je dobar glumac.Po čemu je Rade Šerbedžija ikona svetske kinematografije?U kojim je značajnim filmovima glumio i koje je značajne uloge ostvario u toj svetskoj kinematografiji?Uglavnom je igrao uloge pijanih Rusa i loših i pokvarenih Balkanaca,a u zadnje vreme Srba zločinaca.Šta hoću da kažem. Neka se on suočava sa svojom prošlošću,a moju neka ostavi na miru.
Preporuke:
43
0
13 ponedeljak, 26 mart 2012 00:29
Maja
Ne mogu prosto da verujem da nasi filmski radnici,
sem filmova u kojima su Srbi obavezno prikazani kao
zlocinci a svi drugi kao zrtve,ne mogu da nadju nikakvu drugu temu za film o Srbima.Nemci su u drugom svetskom ratu ubili blizu sest miliona ljudi,ali se ja ne secam da su snimali toliko filmova u kojima sebe prikazuju kao zlocince.Nema
filmova o streljanju djaka u Kragujevcu,Kraljevu
Nisu,Beogradu itd.Nema filmova o logorima: Ausvicu,
Dahauu;Banjici,starom sajmistu u Beogradu.Ako je to obaveza nametnuta Srbiji onda to treba reci
ovom narodu.Zasto niko od Amerikanaca ne snima filmove o njihovoj borbi protiv terorista kad jedan vojnik ubije citavu porodicu u Iraku 16 ili Avganistanu 17 osoba.Pritom americkim vojnicima
mogu samo americki sudovi suditi.Za ostale postoji
sud u Hagu.
Preporuke:
30
1
14 ponedeljak, 26 mart 2012 00:52
Ralle
Ovaj film su pomogle razne nevladine organizacije ( Fond za otvoreno društvo,The Balkan Trust for Democracy), kao i Ambasada Holandije.

www.ustanickaulica.com
Preporuke:
38
0
15 ponedeljak, 26 mart 2012 01:28
Betelgeuse
Da je Rade Serbedzija "ikona" pa jos i "svetske" kinematografije, nisam znao, ali sam se nasmejao. Covek je glumio u filmovima u kojima je ili bio ruski mafijas, koji je vrlo brzo skoncavao, ili generalno imao kratak "rok trajanja", uz par progovorenih reci. Nije on nikakva ikona svetske kinematografije, vec je glumio u svim filmovima koji su mu ponudjeni. Da li treba da se doda da nije imao NIJEDNU glavnu ulogu. Sto se njegove americke karijere tice, nema tu ni traga nekoj umetnosti, vec se radi o pukom prezivljavanju i cistom biznisu. To je tako, i zao mi je sto je car go.
Preporuke:
41
1
16 ponedeljak, 26 mart 2012 01:42
Sale
Problem koji nikako da shvate naši umetnici je da se sve vrste medija u svetu koriste za potrebe interesa. Jedino kod nas je sve u službi "pravde". Kako to da baš mi moramo da raskrstimo sa svim tim stvarima a niko nema snage da napravi film o stvarnoj istini koja se dešavala pred našim očima?
Jedino mi imamo "običnu" i "poštenu" inteligenciju.
Bar na stranicama NSPM imamo svakodnevno priliku da upoznamo ljude sa istorijskim trenutkom u kome se nalazimo i pred kakvu aždaju smo stali. Još neko treba da letnji dan o podne dodaje vodu aždaji umesto junaku.
Stavite prst na čelo i nemojte praviti ništa što može činiti uslugu toj aždaji. A filmove koji treba da nas probude kao društvo pravite kada nam spadne "težina lanaca".
Preporuke:
26
1
17 ponedeljak, 26 mart 2012 02:35
Itaka
"Neka se on(i) suočava sa svojom prošlošću,a moju neka ostavi na miru."

Hvala na divnoj rečenici. Zapamtiću je.
Jer je u njoj celokupno razotkrivanje balegara.
Preporuke:
29
0
18 ponedeljak, 26 mart 2012 12:42
Beograđanka
I ja mislim da je došlo vreme za suočavanje sa prošlošću. Za sve su krivi zli starci! Mlade ljude treba pustiti da dišu! Posebno mi se dopada to što u ovom filmu zločinca igra jedan Albanac. Zašto? Sigurna sam da ovaj film referiše na film "Stršljen" Gorčina Stojanovića, a svi se sećamo kako je Gorčin plastično prikazao pravu prirodu Albanaca u tom svom rediteljskom prvencu...
Preporuke:
10
13
19 ponedeljak, 26 mart 2012 13:25
Simić Manojlo
Ako je u filmu rečeno(samo naznačeno,ili pokazano)
da su Srbi odsijecali glave, onda to nije slobodan
umjetnički izraz, nego materijalna povreda istine,
i na fonu je daljnje satanizacije celog Naroda, a ne
"individualnih krivica",kako se to slatko podmeće.
Upravo je obrnuto-Srbima su odsijecane glave i u
Bosni i na Kosovu.Postoje dokumenti.
A da Srbi nikad nisu uspeli da se suoče sa svojom
prošlošću, svedoči činjenica da su Titin komunistički pokret, i Pavelićev fašistički, bili,
kada je u pitanju rešavanje srpskog nacionalnog
problema na Balkanu,međusobno kompatibilni.
Primerenije ime za takav film bilo bi "Ustaška ulica", umesto "ustanička".Ta snažna potreba
beogradskih filmadžija da se dopadnu "drugima"i svoj
zanat podrede nametnutoj političkoj korektnosti,i
nije ništa drugo do izraz podaničkog mentaliteta i
spremnosti na poslušnost.
Uostalom, Srbi su jedini Narod na svetu,kojem je
pomoreno 110.000 dece od 1-12 g.u konc.logorima
NDH.Kakva "umetnost", posle toga?
Preporuke:
28
0
20 ponedeljak, 26 mart 2012 13:27
Beograđanka
„... kao što se optuženi pred tim sudom jednako (nepravedno) smatraju i zlikovcima i monstrumima, i herojima i patriotama."
"A najveća zasluga „Ustaničke ulice“ je u tome što osetljivom pitanju ratnih zločina, pitanju sa kojim ovo društvo mora da se suoči i na koje do sada nije ponuđeno mnogo valjanih odgovora..."


I ja mislim da ovo društvo mora da se suoči sa ratnim zločinima! A svako glorifikovanje "srpskih heroja" mora hitno da prestane!
Preporuke:
8
27
21 ponedeljak, 26 mart 2012 14:09
Beograđanka
Ratni zločinac u skrivanju (Fehmiu), član jedinice koja je tokom rata vršila egzekucije i teške oblike mučenja i zlostavljanja, istovremeno je najplastičniji i, paradoksalno, najpozitivniji lik među glavnim junacima.

Očigledna je aluzija na Dražena Erdemovića, ključnog svedoka tužilaštva u Hagu. Ako me sećanje ne vara, ni on nije Srbin ali je počinio zločine u srpsko ime. I ja moram da dodam da je, barem u mojim očima, u pitanju jedan pozitivan lik - zato što je doprineo rasvetljavanju istine i političke pozadine zločina.
Preporuke:
1
21
22 ponedeljak, 26 mart 2012 15:22
Pavo
@Maja, broj ljudi koje su njemci ubili u 2. svjetskom ratu mnogo je veći od 6 miliona. Samo je broj ubijenih Jevreja toliki, a đe su Rusi, Poljaci, Srbi, Romi...
Preporuke:
20
0
23 ponedeljak, 26 mart 2012 15:35
Simić Manojlo
& Beogradjanka

Naravno da pametni Radovan Karadžić jeste veliki i
pravi srpski Heroj. Da nije bilo njegove sposobnosti
da organizuje otpor u otadžbinsko-odbrambenom ratu,
ponovio bi se do tančina endehazijski genocid nad
Srbima u Bosni.Već je bio počeo, upravo na današnji
dan 26.3.1992.g. u Sijekovcu, gdje su Hrvati i
Muslimani pobili 50 Srba i spalili mnogo kuća,
tačno 10 dana pre početka rata u Bosni.
Oni koji ne poznaju prilike u Bosni, odnosno o njima
znaju samo iz titoističkih mantri,trebalo bi da
zaobilaze tu temu.
Preporuke:
22
1
24 ponedeljak, 26 mart 2012 16:21
Beograđanka
"...kao da je u pitanju istraživački dokumentarac, a ne parče tinejdžerske fikcije."


Pa... nisam sasvim sigurna da barem jedan momenat u filmu nije suviše "dokumetaristički". Naime, svi znamo ko je u ovoj našoj zemlji - sin slavnog profesora filozofije prava !? Ali, mogu potpuno da se složim sa uvidom da je autor ovu činjenicu "namenski prećutao"...
Preporuke:
2
11
25 ponedeljak, 26 mart 2012 18:26
SM.
@odbrana i poslednji dani

Raskrstiti sa prošlošću,odnosno momenat raskrsta,je onaj momenat,kad umrlom postave krst, pobadajući krst u sveže iskopanu zemlju.Tada umrli raskrsti sa prošlošću.
Preporuke:
11
0
26 ponedeljak, 26 mart 2012 19:02
NIje nego
Nisam gledao film.I nemam nameru.Pametnom dovoljna činjenica da igraju Šerbedžija i Kičić. Dakle, vidim njih dvojicu, a vidim i čuvenu floskulu "suočavanje sa prošlošću".I onda mi neko priča o realnosti. Ne znam samo na koji se mamac upeco Pera B.
Preporuke:
20
1
27 subota, 31 mart 2012 04:48
Žiko
Dokle ćemo mi Srbi pametovati i prvi i jedini kritikovati svoje negativnosti u svim uslovima pa i u ratnim. Jesmo li to mi pametniji od Hrvata i Muslimana koji su nad nama počinili strahovite zločine u svim prošlim ratovima? Zašto mi to nemamo strpljenja pa bar ne sačekamo da oni prvi krenu sa demistifikacijom nekih svojih zločina? Mi uvijek pod utiskom trenutne politike snimamo kojekakve filmove i sami sebi skačemo u stomak. Krenuli smo kako treba, predali smo osumnjičene za zločine, neke osudili i zašto sada ići dalje. Valjda trebamo prvo sačekati i naše protivnike da nas stignu pa tek onda ići dalje ili sačekati njih da oni krenu dalje. Ne samo smo mi uvijek najpametniji. Uzgred, Lepa sela i Turneja su ipak malo objektivniji filmovi gdje je realnost prisutna makar i malo. A onaj Šerbedžija se uvijek nadje u nekim antisprskim filmovima, a prvi je pobjegao od demokracije u Beograd.
Preporuke:
3
1
28 subota, 31 mart 2012 18:50
žanr pristanka na smrt kao sudbina
'Celo čovečanstvo trpi posledice jednoga žanra'...zaista!kao da je žanr rešenje za sve i vrhunsko dostignuće kao elementarna pismenost pa se mi,ovde oduševimo ako je neko delo došlo do žanra:tako se govorilo i za fenomen tržišta('sve će da reši tržište'...e,pa videli smo kako tržište rešava po životima,ljudima,životnoj sredini...baš ekološki rešava ...do nestajanja,do smrti).
odlični komentari 'odbrana i poslednji dani'...i,zaista uvek treba pogledati finansijere nekog projekta,za svaki slučaj.I meni je Soros centar dok je još pod tim imenom funkcionisao u Srbiji-finansirao,doduše jedva-jedan katalog,sredinom 90tih.Retki su,tada znali,da je posao tih kancelarija po istočnoj Evropi hiperdefinisan.Kasnije je postalo jasno da bez njih ne bi bilo ni bombi ni 5.oktobra ni sadašnjeg bespuća i dvadesetogodišnjeg ropstva,ekonomskog iscrpljivanja,psihičkog i fizičkog ubijanja koje je još u toku.Mi smo svi,ovde,robovi,zatočenici,logoraši tog žanra,a kada ćemo se osloboditi...ne vidim.
Preporuke:
3
1

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner